TEME

Pomanjkanje pažnje i hiperaktivni poremećaj (ADHD – engl. Attention deficit hyperactivity disorder) jedan je od najčešćih neuroloških poremećaja kod djece .Zahvaća oko tri do sedam posto djece, s time da je češći kod dječaka.

 Posrijedi su djeca koja imaju smanjenu ili onemogućenu sposobnost koncentracije , usredotočenost na zadatke kao i veći broj epizoda impulzivnih reakcija, čak i agresivnosti.

Mnoga istraživanja potvrdila su povezanost prehrane i životnih navika trudnica i djece sa pojavom ovog poremećaja.

Smatra se da su najveći krivci prehrana siromašna B vitaminima, s mnogo rafiniranih ugljikohidrata(zaslađene žitarice, keksi, peciva, grickalice, kolači od bijelog brašna)  umjetnih boja i aditiva (gumeni bomboni,lizalice ) te namirnica koji sadrže salicilate (bomboni, napitci i paste za zube).

Raine studija iz Australije kao jedna od najčešće citiranih o ADHD-u pokazala je da borba protiv ADHD-a podrazumijeva  mediteransku prehranu bogatu masnom plavom ribom, cjelovitim žitaricama, grahoricama , orašastim plodovima, voćem i povrćem.

U planiranju obroka za vaše mališane  važno je obratiti pozornost na sljedeće:

 

Esencijalne masne kiseline

Omega-3 masne kiseline(EPA i DHA) važne su za rast, razvoj i sazrijevanje moždanog i živčanog sustava i jedan su od najznačajnijih nutrijenata koji smanjuju simptome ADHD-a , omogućavaju stabilizaciju moždanih funkcija te sprječavaju nastanak ovog poremećaja. U usporedbi s kontrolnim skupinama djece, skupini djece s ADHD-om izmjerene su niske koncentracije polinezasićenih masnih kiselina u krvnoj plazmi i eritrocitima. Osigurajte svom djetetu barem 2 riblja obroka tjedno.

Riba (srdela,skuša, losos)  lanene sjemenke i orašasti plodovi dobar su izvor esencijalnih masnih kiselina. Suplementacija ribljim uljem je najučinkovitiji način kako bi vaše dijete dobilo omjer koji mu je potreban. Esencijalne masne kiseline iz lanenog ulja i sjemenki te drugi izvori trebaju duži put pretvorbe u tijelu u obliku najpovoljniji za iskorištavanje, tako da su oni manje učinkovit izvor.

 

Vitamini B kompleksa

B vitamine povezujemo s poboljšanjem neuralne aktivnosti i smanjenjem stresa, a korisni su za djecu s ADHD-om. Dobri prehrambeni izvori vitamina B skupine su prehrambeni kvasac, jetra, cjelovite žitarice i kruh, riža, orašasti plodovi, mlijeko, jaja, meso, riba, voće, lisnato zeleno povrće i soja. Započnite djetetov dan sa zobenom kašom uz dodatak žličice meda i orašastih plodova, suhog voća i cimeta.  Pšenica, ječam, zob, heljda, proso odlično pristaju u toplim povrtnim ili mesnim varivima, a jednako dobro mogu poslužiti i kao desert s dodatkom sušenog voća i meda. Kada nemate vremena, pripremite kuskus – zrnca kuskusa dovoljno je preliti vrućom vodom, dodati malo soli i maslinova ulja i ukusan hranjivi prilog poslužiti uz povrće, meso, ribu. Ako još niste, svakako svojem djetetu ponudite kvinoju i amarant. Ove sjemenke, krcate bjelančevinama nisu samo hranjive, vrlo su ukusne i imaju poseban, pomalo orašasti okus te blago hrskavu teksturu.

 

Proteini

Djeca s ADHD-om trebaju jesti male porcije proteina tijekom dana kako bi izjednačila svoju energiju. Doručak i ručak bi trebali sadržavati proteine iz mesa, ribe, jaja, sira i grahorica. Za međuobrok ponudite dijete sendvičem sa sirom ili kuhanim jajetom s integralnim kruhom ili običan jogurt izmiksan sa sezonskim voćem koji će mu dati potrebnu slatkoću. Kroz dan ponudite orašaste plodove i sjemenke.

Ovisno o dobi, djeci trebaju od 24 do 30 grama proteina dnevno, a odraslima 45 do 70 grama. Jedna šalica kravljeg ili sojinog mlijeka sadrži sedam grama proteina, kao i jedno jaje ili komad sira ili mesa.

 

Kalcij i magnezij

Dajte djetetu čašu mlijeka ili porciju zelenog povrća kako bi dobilo dovoljno kalcija. Kalcij je važan za izgradnju kostiju, a podržava stanične membrane i pomaže živčanom sustavu, posebno u prijenosu impulsa i na taj način bi mogao poboljšati djetetovo ponašanje.

Magnezij ima smirujući učinak na živčani sustav, pomaže u održavanju normalne funkcije mišića i živaca, a sudjeluje u metabolizmu energije i sintezi bjelančevina. Djeca s dijagnozom ADD i ADHD su pozitivno reagirala na dopunu kalcija i magnezija, a oba minerala se prirodno nalaze u mnogim namirnicama. Mlijeko i mliječni proizvodi su glavni izvor kalcija, ali kalcija ima i u zelenom povrću poput brokule, kelja, raštike, sardinama, sezamovim sjemenkama i bademima. Zeleno povrće poput špinata je izvrstan izvor magnezija, kao i sjemenke, bademi, orasi, banane i cjelovite žitarice.

 

Minerali u tragovima

Minerali u tragovima su mikronutrijenti koje su potrebni tijelu svakodnevno, ali u malim količinama. Ostali minerali koji će pomoći kod ADHD-a su cink i željezo. Istraživanja su pokazala da djeca s ADHD-om imaju nisku razinu cinka u tijelu u odnosu na djecu bez ADHD-a. Željezo pomaže regulirati neurotransmiter dopamin i može pomoći djeci s ADHD-om.

Minerali u tragovima nalaze se u voću, povrću i proizvodima životinjskog podrijetla.

 

Izbjegavajte šećere

Šećer  oduzima tijelu vitamine, minerale, enzime i povećava hiperaktivnost. Nije bitno koristite li bijeli rafinirani šećer ili smeđi šećer – svi šećeri su jednaki kada je u pitanju njihov negativan učinak na ADHD.

Izbjegavajte sva umjetna sladila i namirnice koje sadrže kukuruzni sirup, fruktozu, saharozu i dekstrozu. Nerafinirani šećeri iz cjelovitih žitarica, povrća i voća služe za opskrbu energijom i izmjenom tvari u organizmu.

 

Izbjegavajte aditive

Plava, ružičasta i žuta ili bilo koja druga boja u hrani je vizualni užitak za svako dijete. Odobreno je nekoliko stotina prehrambenih aditiva za poboljšanje okusa i izgleda, ali to ne znači da su zdravi za vaše dijete. Izbjegavajte bojanu hranu, ali i natrijev glutaminat koji se koristi u mnogim prehrambenim proizvodima kako bi pojačao njihov izvorni okus. Kad god je moguće, izbjegavajte aditive.

 

I savjet za kraj: Ako se prehrana vašeg djeteta treba mijenjati, ne morate to učiniti odjednom. U redu je to činiti polako, na postupan način. I zapamtite da svakome treba poslastica tu i tamo - jedan komadić rođendanske torte ili gazirani sok neće učiniti preveliku štetu. Naprotiv, uskraćivanje takvih poslastica može se pokazati kontraproduktivno. No, postupno uvodeći ove prehrambene promjene, bit ćete vrlo iznenađeni kad se ponašanje vašeg djeteta i cjelokupno zdravlje poboljšaju.
 

Pripremila: Martina Lisec, ing.preh.teh.