TEME

Svjetski dan nepušenja obilježava se 31. svibnja na poticaj Svjetske zdravstvene organizacije od 1987. godine. Cilj mu je podsjetiti javnost na važnost nepušenja. Pušenje je teška ovisnost. Naime, u našem društvu pušenje je još uvijek prihvatljiva pojava pa se ovisnost o cigaretama ne smatra teškom ovisnošću, kao ona o drogama ili alkoholu.

Razlikujemo:

  • fizičku ovisnost koja se očituje apstinencijskim sindromom kod kojeg se nakon prestanka uzimanja tvari zbivaju neugodne tjelesne promjene.
  • psihičku ovisnost koja obuhvaća osjećaj zadovoljstva i želju za ponavljanjem učinka tvari ili izbjegavanjem nezadovoljstva izazvanim njenim ne uzimanjem.

U etiologiji ovisnosti o duhanu važnu ulogu imaju tri čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje: sociokulturna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca te dostupnost duhanskih proizvoda na tržištu.

U Hrvatskoj 35,4% stanovništva između 15. i 64. godine puši cigarete, dok godišnje od posljedica pušenja umire oko 9 000 tisuća osoba. Prema podacima HZZO-a godišnje se na troškove liječenja posljedica pušenja potroši oko 1,5 milijardi kuna što obuhvaća trošak liječenja, lijekova i bolovanja.

U duhanskom dimu ima oko 4000 sastojaka od kojih je velik broj štetan po zdravlje. Duhanski dim sadrži teške metale, oko 200 otrovnih plinova i preko 50 kancerogenih tvari. Najštetnije tvari su nikotin, katran, ugljični monoksid, olovo, kadmij i benzen. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava nas da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog posljedica štetnog djelovanja duhana. U muškaraca uz pušenje vezana je smrt od raka bronha, pluća i ostalih zloćudnih novotvorina, smrt od krvožilnih bolesti te KOPB-a. U žena, osim dakako izrazito snažnog čimbenika rizika zdravlja vezanog uz maligne, kronične plućne i krvožilne bolesti, štetan utjecaj pušenja se dovodi u vezi s povećanim rizikom neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda i rađanja djeteta manje porođajne težine.

Pasivnim pušačima koji udišu duhanski dim povećava se rizik umiranja zbog krvožilnih bolesti, za 25 %, a rizik obolijevanja od raka pluća i bronha je oko 35 % veći nego kod nepušača koji nisu izloženi pasivnom pušenju. Posebno štetno djelovanje udisanja duhanskog dima u dojenčadi i male djece dovodi do bitno učestalijih bronhitisa, a i ostale bolesti dišnog sustava s alergijskom podlogom također su bitno učestalije kod djece koja su pasivni pušači.  

Milijuni ljudi su prestali sami pušiti i izborili su se da prevladaju sve zamke procesa odvikavanja koji može biti vrlo dug. Akutni fizički simptomi traju nekoliko dana, ali dug put je nošenja i borbe s psihičkom ovisnošću. Većina pušača u svom pušačkom stažu ima nekoliko pokušaja apstinencija, ali što više pokušaja, to je zapravo više recidiva.

Pušačima koji žele prestati pušiti, a ne uspijevaju uspostaviti ili održati apstinenciju na raspolaganju su brojne škole odvikavanja od pušenja koje se baziraju na različitim pristupima i metodama i koje ističu da imaju veliki postotak polaznika koji prestanu pušiti.

Zamjenska nikotinska terapija manjuje apstinencijske simptome tijekom odvikavanja od pušenja tako da zamjenjuje nikotin unošen pušenjem cigareta ili drugih oblika duhana i dostupna je u obliku guma za žvakanje, transdermalnih flastera i sprejeva za usta. Dokazano je da su svi oblici zamjenske nikotinske terapije djelotvorni i da njihovo korištenje povećava vjerojatnost prestanka pušenja. Farmakoterapija također može pomoći za ublažavanje simptoma apstinencijske krize (anksiolitici) te baš za liječenje ovisnosti (pr. antidepresivi). Zamjenska nikotinska terapija i drugi oblici farmakoterapije koji su se pokazali učinkovitima u odvikavanju od pušenja u Republici Hrvatskoj nisu dostupni pacijentima na recept, odnosno HZZO ne pokriva troškove liječenja.

Prema istraživanjima provedenim u Republici Hrvatskoj, svaki drugi pušač želi prestati pušiti, ali to nije lako jer je ovisnost o nikotinu jedna od najjačih poznatih ovisnosti. Većina pušača pokuša prestati pušiti i bez medicinske pomoći, ali su rezultati daleko bolji ukoliko se u proces uključi liječnik i farmaceut.

Nikolina Kožić, mag.pharm.