TEME

Kost je tkivo koje se neprestano mijenja i ima nekoliko uloga. Tipični kostur odraslog čovjeka sastoji se od 260-350 kostiju ovisno o dobi i anatomskim varijacijama. Kostur, mišići, tetive, ligamenti i ostali dijelovi zglobova čine mišićno-koštani sustav. Kostur daje čvrstoću i stabilnost, te predstavlja uporište za mišiće koji vrše kretnje.

Među najčešće bolesti kostiju ubrajaju se:

OSTEOPOROZA (karakeriziraju je smanjenje mase i gustoće koštanog tkiva te povećana lomljivost kostiju koji nastaju zbog poremećaja mineralnog sastava kostiju-nedostatak kalcija, fosfora i magnezija.)

RAHITIS (bolest od koje obolijevaju djeca, a karakterizira ju poremećaj metabolizma kalcija čiji smanjenje uzrokuje nedostatak vitamina D i poremećaj fosfora).

OSTEOARTRITIS (kronična bolest zglobova koja je obilježena degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti što može uzrokovati bol i ukočenost).

OSTEOMALACIJA (jednaka rahitisu po uzroku i simptomima, radi se o nedostatku kalcija i vitamina D. Kosti postaju mekše  dolazi do deformiteta kostiju. Ona se javlja kod odraslih osoba nakon završetka koštanog rasta).

GIHT (nasljedna metabolička bolest karakerizirana poremećajem metabolizma mokraćne kiseline, čije se soli (urati) talože unutar zglobnih prostora, te u tkivima oko zgloba i na zglobnu hrskavicu).

Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Svojim opuštanjem i stezanjem pokreću kosti, a njihovim radom upravlja središnji živčani sustav.

Mišićna bol može zahvaćati i ligamente, tetive te meka tkiva koja povezuju mišiće, kosti i organe. Najčešće nastaje kao posljedica naprezanja,prekomjerne vježbe ili ozljede mišića. Bolovi u mišićima mogu biti i simptom neke druge sistemske bolesti, kao što su npr. neke infekcije (gripa) ili bolesti vezivnog tkiva (lupus).

Najčešći uzroci bolova u mišićima su:

  • NAPETOST
  • PREKOMJERNO KORIŠTENJE MIŠIĆA
  • OZLJEDA ILI TRAUMA

Bolove u mišićima uzrokuje nedostatak magnezija (potreban je stanicama da bi proizvele energiju, a isto tako sudjeluje u radu preko 300 enzima koji prenose poruke živcima koji pak utječu na mišićnu kontrakciju i relaksaciju). Osim magnezija za mišiće je važan i vitamin C koji ima ključnu ulogu u izgradnji kolagena koje naše tijelo koristi za izgradnju kostiju i mišića. Kalcij je jedan od najvažnijih nutrijenata. Svaki put kada radite zahtjevne fizičke pokrete dolazi do kontrakcije mišića za koje je zaslužan kalcij. Osim njih za kosti i mišiće je bitan i vitamin D.

Bolesti sustava za pokretanje (kosti, zglobovi, mišići) najčešći su medicinski problem. Sve se manje krećemo i sve rjeđe bavimo fizičkom aktivnošću što utječe na stanje našeg koštano-mišićnog sustava. Bolovi u mišićima i zglobovima pogađaju sve dobne skupine (češće stariju populaciju). Iako to nisu opasne bolesti, vrlo su neugodne za bolesnika, jer je njihova prisutnost praćena pojavom boli te smanjenom i otežanom pokretljivošću. Osim degenerativnih bolesti, lokomotorni sustav pogađaju i ozljede kao što su uganuća, iščašenja i istegnuća koja se događaju kod pretjeranih napora ili prilikom sportskih i rekreativnih aktivnosti.

Primarni cilj liječenja je ublažavanje boli te održavanje i poboljšanje opsega kretanja. Ovdje najčešće koristimo lijekove protiv bolova (smirivanje upale nesteroidnim protuupalnim lijekovima, koje nazivamo i nesteroidnim antireumaticima (NSAR). Zbog nuspojavama moramo biti oprezni sa njihovom peroralnom upotrebom. Zato se u zadnje vrijeme sve češće koriste lokalni antireumatici, gdje se primjenom preko kože djelatna tvar apsorbira i postiže visoku koncentraciju na mjestu primjene, ali uz puno manje nuspojava. Na tržištu postoji veliki broj pripravaka u obliku masti, krema, balzama, gelova, sprejeva i flastera.

Tako imamo gelove na bazi ibuprofena, diklofenaka ketoprofena (NSAR); osim njih postoje i pripavci koji sadrže mentol (djeluje analgetski i anestetski, daje ugodan osjećaj hlađenja); kamfor, metilsalicilat, et.ulje eukaliptusa,arnika (tvari u mastima protiv neuralgija i raznih reumatskih tegoba). Lokalni antireumatici nanose se 3-4 puta dnevno, potrebno ih je umasirati na bolno mjesto i nisu prikladni za djecu mlađu od 12 godina.

Osim lokalnih antireumatika u svrhu samoliječenja možemo koristiti i terapijske postupke – grijanja i hlađenja (jednostavni i neškodljivi). Topli terapijski postupak učinkovit je kod bolova i ukočenosti mišića, teške pokretljivosti te kod kroničnih reumatskih bolova. Lokalno zagrijavanje u kombinaciji sa masažom pojačava prokrvljenost bolnog mjesta,a time i opuštanje mišića i ublažavanje boli. Hladni terapijski postupak preporuča kod akutnih stanja, tj. ozljeda kod kojih se javlja nagla oštra bol (uganuće, iščašenje, udarci). Hlađenje smanjuje oteklinu i bol, može se primjenjivati više puta na dan u trajanju 10 – 15 min (led, ili toplo hladne komprese).

Maja Petrušić,mag.pharm