TEME

Probavni sustav je usklađena cjelina u kojoj se odvija proces probave. Ima ulogu mehanički i kemijski razgraditi hranu do komponenti koje se resorbiraju u krvotok, te putem krvotoka dopiru do svake stanice tijela.

Čine ga probavni organi i probavne žlijezde. Probava započinje u ustima, nastavlja se na jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i završava crijevnim otvorom. Pri procesu probave u ustima i pod utjecajem enzima ptijalina koji luče žlijezde slinovnice započinje razgradnja ugljikohidrata. Najveća je razgradnja u želucu, gdje se uz pomoć želučane kiseline razgrađuju proteini. Hrana u tekućoj formi odlazi u tanko crijevo, gdje se obavlja završna enzimatska razgradnja i apsorpcija nutrijenata (energetski bogatih hranjivih sastojaka). Veliku ulogu u procesu probave imaju žlijezde gušterača i jetra. Jetra proizvodi žuč, koja se pohranjena u žučnom mjehuru izlučuje za razgradnju masti i vitamina A, D, E i K. Jetra je organ važnih metaboličkih procesa neophodnih za organizam, proizvodnju krvnih bjelančevina, odlaganje glikogena kao i za detoksikaciju štetnih produkata iz organizma. Gušterača svojim vanjskim lučenjem enzima amilaze i lipaze sudjeluje u probavljanju masti.

Peristaltika (naizmjenično stezanje i opuštanje) mišića stjenke jednjaka, želuca, crijeva i žučnih vodova potiskuju sadržaj kroz probavnu cijev u jednom smjeru.

Zdravi probavni sustav presudno je važan za naš imunitet te psihofizičko zdravlje tijela. Zdrava crijevna mikroflora (mikrobiota) sastavljena je od velikog broja mikroorganizama i ima značajnu ulogu u apsorpciji hranjivih tvari.

Loše funkcioniranje probavnih funkcija uzrokuje nedostatak nutrijenata te može biti podloga za razne bolesti. Narušena crijevna mikroflora, izloženost stresnim situacijama te preosjetljivost na hranu samo su neki od uzroka za pojavu nadimanja, proljeva, povraćanja, bolova, grčeva, poremećenog ritma pražnjenja crijeva i drugih problema koji narušavaju kakvoću života. 

Tjelovježba i dovoljan unos tekućine te uravnotežena i raznolika prehrana uvelike doprinosi zdravlju probavnog sustava i općem stanju tijela.

Prirodni izvori za uravnoteženi probavni sustav:

  • PROBIOTICI: laktobacili, bifidobakterije, enterokoki, kvasci (Saccharomyces)
  • PREBIOTICI: inulin i pektin (služe kao hrana za „dobre“ bakterije)
  • PROBAVNI ENZIMI: lipaza, amilaza, proteaza, bromelain, enzimi papaje (poboljšavaju digestiju)
  • EKSTRAKT ALOE VERE
  • ČAJNE MJEŠAVINE i BILJNE TINKTURE: čajevi od stolisnika, sljeza, mente i nevena; plod anisa, komorača, kima
  • EKSTRAKT ARTIČOKE, SIKAVICE I BROKULE - potiču rad žuči i jetre

Zdrave prehrambene navike:

  • DOVOLJAN UNOS VLAKANA: topiva vlakna normaliziraju rad crijeva (jabuka, zob, orašasti plodovi, žitarice) dok netopiva vlakna potiču pražnjenje crijeva (tikvica, brokula, mahunarke, grožđe)
  • DOVOLJAN UNOS VOĆA I POVRĆA (sirovog i kuhanog) zbog velikog sadržaja vitamina i moćnih antioksidansa
  • VITAMINI SKUPINE B (B1, B3, B6, B7) iz proteina ribe, peradi, mliječnih proizvoda
  • VITAMIN C I VITAMIN D
  • MINERALI CINK, MAGNEZIJ, ŽELJEZO
  • MULTIVITAMINSKO-MULTIMINERALNI NADOMJESTCI sprječavaju anemiju i osteoporozu te poboljšavaju stanje određenih kroničnih bolesti

Prehrambene navike i stanje našeg probavnog sustava itekako utječu na kvalitetu našega života. Posvetimo mu dostojnu pažnju.

 

Pripremila Marina Radić, mag.pharm.